IDEJNO RJEŠENJE UREĐENJA VODNOG REŽIMA I KORITA RIJEKE VRBAS KROZ URBANO PODRUČJE GRADA BANJA LUKE

 

Izradom dokumenta “Mape opasnosti i mape rizika od poplava na slivu rijeke Vrbas u BiH” definisani su uzroci i obimi plavljenja velikim računskim vodama rijeke Vrbas na području Grada Banja Luka, te potrebne mjere sanacije, rekonstrukcije i dogradnje na objektima zaštite od velikih voda na urbanom području.

Poplavni rizik od rijeke Vrbas na urbanom području Grada Banja Luke, prema tom planerskom i strateškom dokumentu iz oblasti  voda na najvećem dijelu područja projekta ocjenjen je kao visok i ekstremno visok. Imajući u vidu da Banja Luka kao glavni grad Republike Srpske ima realne uslove za dalje urbano širenje i povećanje privredne aktivnosti u mapiranom poplavnom području, dolazi se do zaključka da je potrebno pokrenuti ciljane i veoma zahtjevne mjere na umanjenju poplavnog rizika, kako bi se stvorili preduslovi za plansko širenje grada ali i za zaštitu stanovništva i njihovih materijalnih dobara na već urbanizovanom području.

Poštujući generalna zapažanja i usmjerenja iz navedenog dokumenta, a na osnovu Projektnog zadatka, razrađeno je Idejno rješenje “Uređenja vodnog režima i korita rijeke Vrbas kroz urbano područje Grada Banja Luka”, kojim se predviđa uređenje korita rijeke Vrbas u dužini od 19,5 km.

U Idejnom rješenju dato je integralno tehničko rješenje uređenja korita rijeke Vrbas,  sistemske mjere zaštite od velikih voda rijeke Vrbas, ali i rekonstrukcione-sanacione, mjere dogradnje objekata zaštite od voda, kao i planerske mjere koje imaju za cilj povećanje efektivnosti zaštite od velikih voda na urbanom području Grada Banja Luke.

Tehničkim rješenjem na objektima zaštite od voda rijeke Vrbas u Idejnom rješenju su razrađeni:

    • Stepen zaštite. Za uređenje osnovnog korita i vodnog režima rijeke Vrbas na području projekta od mosta u Trnu pa uzvodno do Tulekove brane, predlaže se sljedeći stepen zaštite:
            • Zaštita najnizvodnije dionice X+ (nizvodno od ušća Široke rijeke pa do blizine mosta u Trnu), rang zaštite je stogodišnja velika voda (Q1/100), sa nadvišenjem zaštitnih paralelnih objekata od 0,80m.
            • Zaštita dionice X (uzvodno od ušća Široke rijeke do mosta u Trapistima), rang zaštite je stogodišnja velika voda (Q1/100), sa nadvišenjem zaštitnih paralelnih objekata od 1,0m. Nadvišenje lijeve obale od 1,0 m u odnosu na stogodišnje velike vode ima svoje opravdanje u planiranoj izgradnji privredno-industrijske zone.
            • Zaštita dionica VIII i IX (nizvodno od ušća rijeke Vrbanje do mosta u Trapistima), rang zaštite je stogodišnja velika voda (Q1/100), sa nadvišenjem zaštitnih paralelnih objekata od 1,0m. Zadržavanje ovog ranga zaštite kao i na nizvodnoj dionici X ima tehničko opravdanje u stvaranju jedinstvenog “branjenog područja“, sa pretežno privredno orijentisanim kapacitetima na području zaobalja lijeve obale rijeke Vrbas.
            • Uzvodne dionice od dionice I do dionice VII se pružaju duboko usječenim vodnim koritom sa veoma uskom priobalnom nižom zonom, pa se na ovom potezu vodnog toka predlaže koncept zaštite stogodišnja velika voda (Q1/100), sa nadvišenjem zaštitnih paralelnih objekata od 0,80m.
        • Trasa regulisanog korita. Dispoziciono rješenje regulacije korita rijeke Vrbas kroz urbano područje Grada Banja Luka, od mosta u Trnu (granica sa opštinom Laktaši), pa uzvodno do profila P1, na dužini od cca 19,5 km po osovini regulisanog korita, tj. do Tulekove brane, projektovano je trasom postojećeg stanja korita. Na kompletnom dijelu uređenja izvršeno je „zatezanje“ trase ovine toka u smislu projektovanja zahtjevanih krivina i međupravaca.
        • Uzdužni profil. Niveleta regulacije korita rijeke Vrbas na području projekta ima višeznačan pad, savladavajući visinsku denivelaciju od H=29,08 m, na dužini od L=19.514,08 m, pa srednji pad projektovane nivelete regulisanog korita iznosi I=1,49‰.
        • Normalni profil. Projektnim rješenjima, u zavinosti od stepena postojeće i planirane urbanizacije usvojena su dva tipa regulisanog korita rijeke Vrbas, urbani i naturalni tip. Tipovi regulacije birani su obzirom na očekivane hidrauličke efekte, ograničenost koridora regulacionih radova zbog intenzivne urbanizacije priobalja u gradskom dijelu regulacije. Pored navedenih efekata regulacije morao se postignuti efekat uklanjanja svih „uskih grla“. Jedan od ciljeva izbora normalnog profila je stvaranje mehanizma za zaustavljanje permanentnog trenda „degradacije“ inundacionog pojasa, ali i vodnog dobra objektima stalnog karaktera.
        • Prioriteti realizacije. Obzirom da se radi o veoma kompleksnim i zahtijevnim regulacionim radovima na kompletnom području Idejnog rješenja, kojima treba obezbjediti značajnu finansijsku podršku, Projektom je definisana faznost izvođenja regulacionih radova. Višekriterijumskom analizom potvrđena je praksa izvođenja radova od nizvodnih ka uzvodnim fazama. Kao prioritetna označena je dionica X+ (nizvodno od ušća Široke rijeke na dužini od 3,5 km) gdje se najveći dio radova odnosti na radove u osnovnom koritu. Odmah iza faze X+ nalazi se faza X sve do mosta u Trapistima. Radovi na ovoj etapi takođe ne iziskuju veće imovinsko pravne poslove eksproprijacije, niti radove na obalama a postižu izuzetan efekat na umanjenje poplavnog rizika na kompletnom području projekta. Ove dvije etape će biti prioritet realizacije Glavnog projekta, koji će se realizovati na dužini od 12,5 km. Uređenjem korita rijeke Vrbas sve do ušća Vrbanje poplavni rizik će se u najvećoj mjeri svesti na prihvatljiv nivo, dok se nastavkom uređenja korita na uzvodnim etapama uređuje se hidraulička slika tečenja, sa efektom dodatnog umanjenja rizik od poplava, ali i stvaranja uslova da se dijelovi minor i major korita ambijentalnomogu privesti namjeni za sportsko-rekreativne i ostale sadržaje, koji nisu osjetljivi na poplave.Stepen zaštite. Za uređenje osnovnog korita i vodnog režima rijeke Vrbas na području projekta od mosta u Trnu pa uzvodno do Tulekove brane, predlaže se sljedeći stepen zaštite:

    Ostale planerske i vodoprivredne instrukcije. Pored gore navedenih zaključnih razmatranja i usmjerenja koja su direktno potencirana tumačenjem projektnih rješenja, u narednom planskom periodu je neophodno dosljedno primjenjivati i ostale bitne napomene koje se ne odnose na direktnu implementaciju tehničkog rješenja, ali  su zbog izuzetne važnosti u domenu zaštite od velikih voda navedene u Idejnom rješenju, a to su:

          • Tehničkim rješenjem rijeke Vrbas formiran je odgovarajući proticajni profil minor korita i mjere za održavanje potrebnih gabarita major korita, sa definisanim zonama urbanističkih sadržajima za rekreaciju i sport. Regulacionim radovima potrebno je izvršiti eksproprijaciju zemljišta koje nije u vodnom dobru i državnom vlasništvu.
          • Nakon uređenja korita rijeke Vrbas potrebno je planski vršiti održavanje riječnog korita rijeke Vrbas i uklanjanje riječnog nanosa da bi se održao projektovani kapacitet proticajnog profila minor korita. Uklanjanje nanosa iz korita rijeke Vrbas je jedna od veoma važnih aktivnosti koja će se morati planski sprovoditi nakon uređenja korita rijeke Vrbas na ovom području i to prema principima i Strategiji „održivog upravljanja riječnim nanosom (“Sediment managament“).
          • U Idejnom rješenju su u cjelosti ispoštovani zahtijevi i principi zaštite od velikih voda na području projekta, kako u pogledu nivoa tako i u pogledu pouzadnosti zaštite. Shodno preporukama iz Idejnog rješenja potrebno je nastaviti projektne aktivnosti i na nizvodne dionice rijeke Vrbas koje se nalaze u opštini Laktaši.
          • Pored projektnih i izvođačkih aktivnosti na uređenju riječnog korita i priobalja rijeke Vrbas, neophodno je dosljedno primjenjivati i ostale mjere zaštite proticajnog kapaciteta rijeke Vrbas. Površina koju zahvata postojeće korito te dodatni koridori potrebni za uređenje vodnog režima treba u budućnosti privesti prvenstvenoj namjeni-retenzionom prostoru za prihvat i transfer velikih voda rijeke Vrbas u periodima velikih voda, u prvoj fazi zaustavljanjem dalje gradnje i predviđenim regulacionim radovima, a zatim u narednim fazama i uklanjanju trajnih sadržaja koji otežavaju transfer velikih voda rijeke Vrbas. Nadležne Institucije i Javne ustanove koje daju saglasnosti i dozvole za građenje moraju da ispoštuju pricipe zaštite vodotoka i da se u tom području ne daju bilo kakvi akti koji stimulišu gradnju u minor i major koritu.
          • Nakon prihvatanja Idejnog rješenja od strane Grada Banja Luka, otpočeće se izrada Glavnog projekta na dužini od 12,5 km, počevši od etape X+, X, IX i td. Grad Banja Luka treba nakon usvajanja Idejnog rješenja da dostavi nadležnom Ministarstvu – JU Vode Srpske Zahtijev za izdavanje Vodnih smjernica za izradu Glavnog projekta kako je to navedeno u tehničkoj specifikaciji Idejnog rješenja.

[Best_Wordpress_Gallery id="16" gal_title="Idejno Rješenje Vrbas"]