Studija određivanja ekološki prihvatljivog protoka na sedam profila na rijekama Neretvi i Trebišnjici

 

„Studija kojom će se utvrditi ekološki prihvatljiv protok (EPP) Neretve i Trebišnjice“ je dio „Projekta upravljanja Neretvom i Trebišnjicom“, sadržan u okviru Komponente 2 „Poboljšano upravljanje i korištenje močvarnih ekosistema i biološke raznolikosti“, tačka 2.3. „Unapređenje rada akumulacija, hidroelektrana i brana“, podtačka „Provođenje studije kojom će se utvrditi ekološki prihvatljiv protok“.

Cilj ove komponente je održati, očuvati i gdje je moguće vratiti u prvobitno stanje ekološke sisteme zavisne od vode i njihovu biološku raznolikost na obalnom području riječnih slivova Neretve i Trebišnjice, koje je u Prekograničnoj dijagnostičkoj analizi Sredozemnog mora i Strateškim akcionim programima utvrđeno kao presudno za zdravlje jadransko-sredozemnog ekosistema.

S obzirom na postojanje hidrotehničkih struktura i njihovog načina rada u slivovima Neretve i Trebišnjice, brojnih zahtjeva za korištenjem vode u slivu, neophodno je bilo razmotriti pozitivne i negativne uticaje koje isti mogu imati na vodni režim.

Neposredni cilj izrade ove Studije ogledao se u doprinosu izradi Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, kroz utvrđivanje EPP-a na način kako to zahtijeva(vaju) Zakon o vodama (FBiH; RS i Republike Hrvatske), ostala relevantna regulativa i Prijedlog pravilnika, a prema stručnim i naučnim kriterijima.

Određivanje ekološki prihvatljivog protoka se radilo za odabrane, i u smislu hidrološkog režima poznate profile na Neretvi i Trebišnjici:

• VS Mostar /Carinski most (r. Neretva)
• Do / naselje Do uzvodno od Stoca (r. Bregava)
• VS Žitomislicći (r. Neretva)
• Arslanagića most /Trebinje (R. Trebišnjica)
• Dobromani (R. Trebišnjica)
• Gorani (r. Neretvica)
• VS Jablanica ( r. Neretva )

Konsultantski tim je djelimično organizovan i po teritorijalnom principu, tako da je Zavod za vodoprivredu d.o.o. iz Bijeljine, kompletno obradio tri profila na teritoriji Republike Srpske (RS), odnosno profile Arslanagića most i Dobromani na rijeci Trebišnjici i profil Do na rijeci Bregavi. Zavod za vodoprivredu d.d. iz Sarajeva obradio je profile: Gorani na rijeci Neretvici i Jablanica na rijeci Neretvi, dok je Elektroprojekt, Zagreb, obradio profile Carinski most i Žitomislići na rijeci Neretvi, s tim da je Elektroprojekt, kao vođa projekta, vršio i koordinaciju primijenjenih metodologija i obrada.

U skladu sa Projektnim zadatkom, određivanje ekološki prihvatljivog protoka (EPP) na svih sedam  profila (bez obzira nalaze li se na području Federacije BiH ili Republike Srpske) izvršeno je prema odredbama Zakona o vodama FBiH i RS, prema prijedlogu Pravilnika iz projektnog zadatka,  prema, u međuvremenu usvojenom, Pravilniku o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sl. Novine FBiH br. 4/13) za FBiH, kao i prema metodi GEP (garantovani ekološki protok) koja je već ranije testirana u Republici Srpskoj. Određivanje EPP-a je vršeno zavisno od vodnog  tijela, dostupnosti podataka i resursa, razmatrajući sve aspekte rijeke, od  ekoloških, ekonomskih, socijalnih do kulturoloških vrijednosti.

Adekvatnost ekološki prihvatljivog protoka, koji je određen hidrološkom metodom provjeravana je primjenom holističkog pristupa. S obzirom na situaciju da se, slično kao i kod hidroloških pristupa, a zbog nepostojanja razrađenog univerzalnog holističkog metodološkog pristupa, u svijetu primjenjuju različiti i još nedovoljno verifikovani holistički metodološki pristupi, tako su i u ovoj Studiji korištena samo neka od tih iskustava. Pri tome je korišten pristup da se, dok se ne steknu uslovi primjene kompleksnih metoda biološkog odgovora u matičnom vodotoku nizvodno od vodozahvata, odnosno do stvaranja posebne baze podataka odvijanja prostorne i vremenske dinamike ekoloških pokazatelja (svih bioloških elemenata kvaliteta voda),  adekvatnost  ekološki prihvatljivog protoka koji je određen hidrološkom metodom provjerava primjenom:

• kombinovanog pristupa korištenjem dostupnih zakonski definisanih (Indeksa saprobnosti (Is)) i drugih bioloških pokazatelja bio-ekološke ravnoteže vodotoka (npr ribe);
• pristupa ekspertne procjene uslova koji su, pri određenim protocima i njima odgovarajućim hidrauličkim i morfološkim pokazateljima, dovoljni da se u staništima određenih vrsta riba i bentičkih beskičmenjaka na razmatranom mjestu ili dionici vodotoka omogući njihov normalan razvoj.

Za svaki profil, izvršena je procjena ekološki prihvatljivog protoka, dato je poređenje dobijenih rezultata po različitim metodama, te data preporuka vrijednosti za EPP. Na sledećoj slici se daje primjer VS Do na rijeci Bregavi i rezultati procjene EPP po Nacrtu pravilnika i po GEP metodi.

 

Generalni zaključak  - Studijom provedene analize sedam profila u cilјu određivanja EPP-a, samo su prvi korak u cjelovitom sagledavanju uslova za koordinisano upravlјanje vodama Neretve i Trebišnjice. Naglašava se kako sve korištene metode primjenjene na profilima u načelu daju lokalne/pojedinačne uslove i kako se radi toga ne bi trebala zanemariti složenost različitih međuuticaja koji tako definisane uslove mogu učiniti nedovolјnima za sprečavanje mogućih konflikata u korištenju prostora.