IDEJNI I GLAVNI PROJEKAT

Uređenje lijeve obale rijeke Drine na potezu od ušća rijeke Križevice do ušća Glogovske rijeke sa izgradnjom nasipa u cilju odbrane od poplava

(Zavod za vodoprivredu, Bijeljina & CHT Hidropoint, Banja Luka & HEC, Banja Luka, 2020)

 

Opasnost i rizik od poplava rijeke Drine, Križevice i Glogovske rijeke na području projektnih aktivnosti u opštini Bratunac, prema Mapama opasnosti i provedenim hidrauličkim proračunima, ocjenjen je kao visok i ekstremno visok.

 

 

Imajući u vidu da opština Bratunac ima realne uslove za dalje urbano širenje i povećanje privredne i urbane aktivnosti u mapiranom poplavnom području, pogotovo nakon završetka izgradnje novog mosta i graničnog prelaza sa Republikom Srbijom (most Bratoljub), dolazi se do zaključka da je potrebno pokrenuti ciljane i veoma zahtjevne mjere na umanjenju rizika od poplava i provođenja ciljanih mjera uređenja režima velikih voda, kako bi se stvorili preduslovi za plansko širenje urbanih i privrednih zona, ali i za zaštitu stanovništva i njihovih materijalnih dobara od poplava na već urbanizovanom i razvojnom projektnom području.

Poštujući generalna zapažanja i usmjerenja iz navedenog dokumenta, a na osnovu Projektnog zadatka razrađen je Idejni projekat, a kasnije i Glavni projekat uređenja vodnog režima i korita rijeke Drine, Križevice i Glogovske rijeke, koji je definisao osnovne tehničke parametre izgradnje:

• Izgradnja lijevog drinskog nasipa u zoni prodora dominantnih velikih voda rijeke Drine,
• Uređenje glavnog korita Glogovske rijeke i izgradnja propratnih zaštitnih objekata duž glavnog korita na domenu dominantnih velikih voda Glogovske rijeke,
• Uređenje glavnog korita rijeke Križevice i izgradnja propratnog lijevog nasipa duž glavnog korita na domenu dominantnih velikih voda rijeke Križevice,
• Unutrašnja odvodnja budućeg zaštićenog područja „Bratunac“,
• Osiguranje lijeve obale rijeke Drine od ušća rijeke Križevice do ušća Glogovske rijeke.

Svi tehnički parametri određeni su na bazi prethodno provedenih istražnih hidroloških, geodetskih, geološko-geotehničkih, erozionih, psamoloških i drugih predranji, Slike 2-9:

 

U Idejnom rješenju dato je integrisano tehničko rješenje uređenja vodnih režima rijeke Drine, Križevice i Glogovske rijeke nizvodno od ukrštanja sa regionalnim putevima Skelani - Bratunac – Zvornik,  sistemske mjere zaštite od velikih voda, ali i rekonstrukciono-sanacione mjere dogradnje objekata zaštite od voda, kao i planerske mjere i usmjerenja koje imaju za cilj povećanje efektivnosti zaštite od velikih voda na širem urbanom području opštine Bratunac, a sve na osnovu prethodno provedenih hidrauličkih simulacija i analiza 2D modela neustaljenog tečenja na području projektnih aktivnosti, Slike 10 i 11, u postojećem stanju i Slike 12 i 13 u stanju uređenih režima tečenja na području buduće zaštićene kasete „Bratunac“.

 

Tehničkim rješenjem i konceptom zaštite od velikih voda rijeke Drine, Križevice i Glogovske rijeke u Idejnom projektu su razrađeni:

• Stepen zaštite. Za uređenje vodnih režima rijeke Drine, Križevice i Glogovske rijeke na području projekta predložen je i na nivou Glavnog projekta razrađen stepen zaštite od stogodišnjih velikih voda u uređenom stanju glavnih korita sa nadvišenjem od 80 cm u odnosu na tu mjerodavnu računsku vodu. Projektovano nadvišenje ne omogućava propusnost velike vode rijeke povratnog perioda 500 godina, ali se provođenjem mjera uređenja slivnog područja Križevice i Glogovske rijeke može podizati stepen zaštite smanjenjem direktnog oticanja sa sliva i umanjivanjem „pikova“ poplavnih talasa.
• Naročito se ističe nužnost uređenja slivnog područja rijeke Križevice i Glogovske rijeke jer postojeća uređena korita uzvodno od regionalnih puteva za Skelane i Zvornik nisu u stanju da propuste projektovani računski protok, te se može dogoditi da iako se sprovedu sve mjere zaštite budućeg branjenog područja ono bude predmet plavljenja izlivanjem uzvodno od regionialnih puteva i prelivanjem preko tih puteva u branjeno područje. Projektovani nasipi duž korita Glogovske rijeke najvećim dijelom usljed urbanizacije obala položeni su uz glavno korito. Situacija na rijeci Križevici i rijeci Drini u smislu mogućnosti projektovanja propratnih nasipa na bezbjednoj i dovoljnoj udaljenosti od glavnih korita je dosta povoljnija, pa je pozicioniranje paralelnih objekata nasipa na način da se zadrži što veća inundaciona zona rezultovalo u hidrauličkom smislu gotovo identičnim nivoom velikih voda prije i posle uređenja vodnih režima. Ovo je naročito značajno, jer projektovani nasipi ne izdižu nivo velikih voda rijeke Drine i time povećavaju opasnost i rizik od poplava na desnoj obali u Republici Srbiji u naselju Stara Ljubovija.

 

Trasa projektovanog lijevog drinskog nasipa

Osnovni faktori za izbor optimalne trase nasipa su:

• Vođenje trase po geološki i geomehanički stabilnim formacijama terena,
• Uticaj izgradnje nasipa na izdizanje nivoa velikih voda (naročito sagledavanje uticaja na izdizanje velikih voda na području desne obale rijeke Drine u Republici Srbiji,
• Vlasnička struktura zemljišta preko kojih se vodi trasa nasipa,
• Površina budućeg zemljišta zaštićenog od plavljenja kao i površina zemljišta koja ostaje u nebranjenom dijelu,
• Dužina trase izgradnje i visina nasipa,
  • Sve varijante trase projektovanih nasipa završavaju se u visokim kotama terena na mjestu ukrštanja rijeke Križevice sa regionalnim putem Bratunac – Skelani i Glogovske rijeke na mjestu ukrštanja sa regionalnim putem Bratunac – Zvornik.

Nakon analize kriterijuma usvojena je kao optimalna „varijanta 3“ trase nasipa, Slika 14 i 15.

 

 

 

 

Trasa uređenog korita rijeke Križevice i Glogovske rijeke

Rijeka Križevica :

Mogućnosti varijantnog vođenja trase uređenja osnovnog korita rijeke Križevice su na cijeloj dužini toka projektnog područja limitirane:

• Postojećim završetkom regulacije korita rijeke Križevice 615 m nizvodno od ukrštanja sa regionalnim putem Bratunac – Skelani,
• Projektovanom trasom lijevog drinskog nasipa u zoni uspornih voda rijeke Drine i lijevim križevačkim nasipom u zoni mjerodavnih uticaja velikih voda rijeke Križevice,
• Objektom ušća rijeke Križevice u rijeku Drinu, te prosjecanjem ade za dobijanje koridora za transfer voda iz rijeke Križevice u rijeku Drinu i
• Projektovanje minimalnih radijusa vođenja trase uređenja koji zadovoljavaju hidrauličke parametre uređenja.

Ukupna dužina uređenja glavnog korita rijeke Križevice od postojećeg završetka regulacije pa nizvodno do ušća u rijeku Drinu iznosi 857 m i provedeno je radijusima u rasponu od 100 do 220 m. Na nizvodnom završetku uređenja predviđen je objekat ušća rijeke Križevice u rijeku Drinu kao i kinetiranje sprudišta u rijeci Drini koje sprečava transfer voda u dužini od cca 100 m i širini u dnu 40 m, slika 16.

 

 

Glogovska rijeka:

Pri uređenju Glogovske rijeke vodilo se računa da se trasa u što većoj mjeri definiše postojećim koritom, kako bi se minimizirali glavni zemljani radovi i optimizovao eksproprijacioni koridor koji je smješten uglavnom u vodnom dobru i koji je potreban za izvođenje radova. Mogućnosti varijantnog vođenja trase uređenja osnovnog korita Glogovske rijeke su na cijeloj dužini toka projektnog područja limitirane na jedno varijantno rješenje usljed ograničenosti koridora izvođenja radova sa desne strane projektovanim lijevim drinskim nasipom a sa lijeve strane uređenja regionalnim putem Bratunac – Zvornik.

• Dionica trase uređenja glavnog korita proteže se od nizvodnog završetka postojećeg uređenja korita Glogovske rijeke, na St.1+166,00, pa sve ušća Glogovske rijeke u rijeku Drinu na St.0+000,00.
• Uzvodno od St.1+166,00 na kojoj se završava uređenje glavnog korita projektovana je rekonstrukcija i dopuna objekata propratnih nasipa i parapetnih zidova sve do ukrštanja korita Glogovske rijeke sa regionalnim putem Bratunac - Zvornik.
• Ukupna dužina uređenja glavnog korita Glogovske rijeke uključujući i dionicu toka sa uređenim glavnim koritom iznosi 1657 m i provedena je radijusima u rasponu od 80 do 480 m. Na nizvodnom završetku uređenja predviđen je objekat ušća Glogovske rijeke u rijeku Drinu, Slika 17.

 

 

Normalni profili

Drinski nasip. Drinski nasip na lijevoj obali, dužine 2,13 km je trapeznog oblika, širine u kruni od 5,00 m, Slika 18.

 

Nagibi kosina sa unutrašnje i vanjske strane su 1:2,5. Po kruni nasipa, položena je servisna saobraćajnica od zaglinjenog šljunka, širine trake 4 m i debljine kolovoza od 30 cm, kosine nasipa i dio krune (2 x 50 cm) su humuzirani. Visinski, kruna nasipa je projektovana 80 cm viša u odnosu na nivo velikih računskih voda povratnog perioda T=100 godina u uređenom stanju.

Na branjenoj strani kosine nasipa predviđen je tampon sloj šljunka debljine 30 cm, u dužini od 1,5 m od dna pokosa koje je u direktnoj vezi sa servisnom šljunčanom saobraćajnicom na branjenoj strani. Drenažno rebro po kosini nasipa, projektovano je od krune nasipa pa do servisne saobraćajnice u branjenom području. Postavljanjem drenažnih rebara i tampon sloja šljunka na pokosu branjene strane nasipa obezbeđuje se dreniranje atmosferskih voda sa krune nasipa. Po postavljanju šljunka u drenažnu jamu vrši se humuziranje i zatravljivanje kosine nasipa humusom skinutim prije faze iskopa.

Sa branjene strane nasipa, uz samu ivicu pokosa, položen je pristupni put do parcela koji je ujedno i servisni put za održavanje nasipa. Put je formiran od zaglinjenog šljunka, širine kolovozne konstrukcije 4 m i debljine kolovoza  30 cm. Pored ovog pristupnog puta sa branjene strane, predviđen je drenažni kanal (jarak), trapeznog oblika, širine u dnu 50 cm, nagiba kosina 1:1 za potrebe dreniranja površinskih voda sa kosina nasipa, pristupne saobraćajnice i okolnog područja. Sa nebranjene strane nasipa, duž nasipa je predviđen komprimovani poljski put, širine trake 4 m.

Križevica i Glogovska rijeka. Predviđena su dva tipa uređenja korita rijeke Križevice i Glogovske rijeke Varijente I i II u obliku jednostrukog trapeza.

Glogovska rijeka. Usvojena varijanta I podrazumjeva uređenje glavnog korita u dnu širine 3 m, sa padom kosina 1:2. Za stabilizaciju dna i kosina uređenog korita predviđena je podužna armirano betonska stabilizaciona greda, dimenzija 40 x 110 cm. Podužna stabilizaciona gereda je postavljena vertikalno na obje strane korita, sa krunom izdignutom od dna uređenog korita za 50 cm. Na krunu AB podužne grede naslanja se obloga kosine od betonskih šestougaonih prizmi stranica 20 cm i debljine 15 cm, do visine od 1 m od krune podužne AB grede zajedno sa završnom AB gredom dimenzija 30 x 40 cm, Slika 19.

 

Uz radove u glavnom koritu predviđena je na obje obale, izgradnja i rekonstrukcija nasipa uz Glogovsku rijeku ili izgradnja parapetnih zidova na uskim koridorima, kako bi se obezbjedilo nadvišenje od 80 cm u odnosu na mjerodavne računske velike vode Glogovske rijeke povratnog perioda T=100 godina za uređeno stanje glavnog korita.

Križevica. Varijanta I podrazumjeva uređenje glavnog korita širine u dnu 7,50 m, sa nagibom kosina 1:2. Za stabilizaciju dna i kosina uređenog korita predviđena je podužna armirano betonska stabilizaciona greda MB30, dimenzija 40 x 110 cm. Podužna stabilizaciona greda je postavljena pod pravim uglom u odnosu na niveletu uređenja, sa krunom grede izdignutom od dna uređenog korita za 50 cm.

Ispod podužne stabilizacione grede, obloge od armirano betonskih ploča i završne grede, predviđen je tampon sloj šljunka frakcije do 1 cm u debljini od 10 cm. Na dužini kompletnog osiguranja dna i kosina uređenog korita, na prethodno pripremljenoj podlozi ispod tampon sloja šljunka, predviđen je geotekstil mase 300 gr/m² čija je uloga sprečavanje pojave procesa sufozije u zaleđu korita.

Varijanta II podrazumjeva uređenje glavnog korita oblika jednostrukog trapeza, širine u dnu 7,50 m sa nagiba kosina 1:2. Za stabilizaciju dna uređenog korita predviđen je mašinski kameni nabačaj i naslaga u debljini od 1,00 m kamenom krupnoće d_sr= 50 – 60 cm i zalivanjem i fugovanjme završnog sloja kamena debljine 30 cm betonom MB20. Stabilizacija kosina vrši se do visine od 1,50 m od dna uređenja korita, mašinskom i ručnom kamenom naslagom krupnoće kamena d_sr= 30 – 40 cm. Kosina uređenjog korita u svom završnom sloju ka osnovnom koritu formira se od 30 cm ručne kamene naslage kamena dodatno obrađenog sa vodne strane, te ručno uklapanog i posloženog da nakon zalivanja betonom MB30 apsolutna hrapavost ne iznosi više od 5 cm.

Osim uređenja glavnog korita predviđena je i izgradnja nasipa na lijevoj obali rijeke Križevice, sa nadvišenjem od 80 cm u odnosu na mjerodavne računske velike vode rijeke Križevice povratnog perioda T=100 za uređeno stanje glavnog korita.

Zaštita desne obale rijeke Drine.  Za osiguranje lijeve obale rijeke Drine i budućeg nasipa od potencijalne erozije obala kroz projektno rješenje analizirana su dva tipa karakterističnog poprečnog profila, a oba su varijacija kontinuirane obaloutvrdne građevine od lomljenog kamena sa nožicom u iskopu, od kojih se na Slici 20 prikazuje usvojena varijanta.

 

 

Usvojena varijanta podrazumjeva izgradnju osiguranja od lomljenog kamena koja se u  svom završnom sloju ka osnovnom koritu formira  od 30 cm ručne kamene naslage kamena dodatno obrađene sa vodne strane, te ručno uklapanog i posloženog kamena.

U sklopu osiguranja lijeve obale rezervisan je i prostor širine 10 m za uređenje obalnog sadržaja, Slika 21.

 

Varijanta „b“ podrazumjeva uređenje platoa, izgradnju šetališne staze od kamena u betonu širine 2 m i debljine 30 cm, izgradnju asfaltne biciklističke staze širine 2,5 m i širine 30 cm, humuziranje i zatravljivanje rezervisanog prostora, sadnju drveća i postavljanje mobilijara.

• Unutrašnja odvodnja

Slivne površine definisane u razradi moguće odvodnje na površini od 73 ha, odredile su i Podsisteme odvodnje na Istočni i Zapadni dio u zavisnosti od projektovanog recipijenta tj. drenažnog kanala. Tehničko rješenje odvodnje unutrašnjih voda buduće branjene kasete obuhvata izgradnju glavnih odvodnika duž projektovanih nasipa i to:

• Desnog nasipa uz Glogovsku rijeku – Podsistem 1 i
• Lijevog nasipa uz rijeku Križevicu i rijeku Drinu – Podsistem 2, Slika 22.

 

• 

   

• Uređenje slivnog područja rijeke Križevice. Zbog bujičnog karaktera poplava i pronosa ogromnih količina nanosa koritom rijeke Križevice, evidentna je potreba da se uradi projekat uređenja slivnog područja rijeke Križevice i da se otpočne sa implementacijom mjera uređenja u što kraćem roku. Mjere uređenja se plasiraju kao protiv eroziona uređenja izgradnjom protiverozionih pregrada, pošumljavanjima, uređenjem poljoprivrednog zemljišta i propisivanjem seta administrativnih mjera za slivno područje.

• Uređenje priobalja rijeke Drine uzvodno od ušća rijeke Križevice. Potencira se, da je imajući u vidu planiranu novu industrijsku zonu i eventualnu bescarinsku zonu na lijevoj obali rijeke Drine nizvodno od Novog mosta „Bratoljub“ potrebno i ovo područje u najskorije vrijeme zaštiti od vanjskih voda rijeke Drine i Križevice te brdskih i unutrašnjih voda. Ovaj potez se proteže od ušća Križevice u rijeku Drinu pa uzvodno do mosta Bratoljub gdje je potrebno planirati stabilizaciju korita rijeke Drine, izgradnju propratnog nasipa duž rijeke Drine i Križevice te riješiti unutrašnju odvodnju budućeg branjenog područja.

• Glavni projekat. Nakon izrade Idejnog projekta i konceptualnih tehničkih rješenja stekli su se uslovi za sinhronizovanu pripremu podloga i razradu tehničkih detalja na nivou Glavnog projekta, što je i realizovano u Oktobru 2020. godine.