MH “ELEKTROPRIVREDA REPUBLIKE SRPSKE a.d. “ZP ”HIDROELEKTRANE NA TREBIŠNJICI a.d.” TREBINJE

IDEJNO RJEŠENJE I GLAVNI PROJEKAT POVEĆANJE PROPUSNE MOĆI KORITA RIJEKE TREBIŠNJICE  KROZ URBANI DIO GRADA

(Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, 2021)

 

Hidrosistem „Trebišnjica“ (HET) jedan je od najvećih i najsloženijih integralnih vodoprivrednih sistema na području Južne Evrope i najveći je razvojni projekat Istočne Hercegovine. Glavni objekti HET-a su višenamjenske akumulacije Bileća i Trebinje, koje imaju i zadatak aktivne zaštite od poplava doline nizvodno od akumulacije Trebinje. Na tom potezu od poplava se štiti grad Trebinje, a nizvodno se nalazi i Popovo polje, koje se ne može da brani od plavljenja pri ekstremnim poplavnim talasima. Plavljenje polja se može samo delimično ublažiti optimalnim upravljanjem akumulacijama.

Pre građenja hidrosistema HET u dolini Trebišnjice su poštovana tradicionalna, oprezna pravila građenja, isključivo iznad domašaja nivoa dosezanja najvećih velikih voda. Zahvaljujući tom oprezu nije bilo šteta ni pri poplavama stogodišnjih velikih voda, pa čak i ređih verovatnoća javljanja. Nakon izgradnje akumulacija nizvodno je stvoren varljiv osećaj zaštićenosti od poplava, pa su, i pored upozoravanja HET-a, objekte počeli da spuštaju sve niže, čak i u osnovno korito Trebišnjice. Takvo neodgovorno ponašanje, koje nadležni nisu zaustavili, još više je ubrzano nakon izgradnje RHE Čapljina. Tada su korisnici prostora u Popovom polju, i pored mnogih upozoravanja da polje nije potpuno zaštićeno,  smatrali da im više ne preti opasnost od plavljenja. Prenebregli su ključnu činjenicu: opasni padavinski cikloni zahvataju istovremeno slivove Trebišnjice i Neretve, tako da se velike vode javljaju istovremeno na obje rijeke. Još tokom izdavanja vodopravnih akata za RHE Čapljina definisano je ograničenje: kada protoci u Neretvi pređu 1.400 m3/s, RHE na sme da radi u turbinskom režimu. Tada praktično nema isticanja iz Popovog polja, pa se pri vrlo nepovoljnim padavinskim ciklonima ne može sprečiti djelimično plavljenje polja, i pored optimalnog upravljanja akumulacijama u HET-u. Bitno je zaključiti: pri projektovanju i HET-a i RHE Čapljina jasno je istaknuto upozorenje da se i priobalje rijeke Trebišnjice i nizvodna polja mogu štititi od poplava samo ograničeno, ali nikako ne i potpuno.

I pored upozorenja, zbog nekontrolisanog zaposedanja priobalja, pa čak i osnovnog korita Trebišnjice, smanjen je propusni kapacitet korita sa oko 1.000 m3/s na oko 350 m3/s na dionici toka kroz urbani dio Trebinja. Time je jako sužen manevarski prostor za normalan operativni rad objekata HET-a u odnosu na kriterijume sa kojima je taj sistem planiran, što zahtjeva promjenu pravila upravljanja. Zbog sve većih upravljačkih ograničenja nastupaju velike štete u proizvodnji HET-a, ali i u elektroenergetskom sistemu, a ne mogu se izbeći štete u zoni nekontrolisanog zaposedanja rječne doline.

Idejno rješenje i Glavni projekat povećanja propusne moći korita rijeke Trebišnjice analizirali su i pružili prijedlog tehničkih rješenja povećanja propusnog kapaciteta korita Trebišnjice u Trebinju prema zahtjevima iz nove Vodne dozvole, do nivoa koji obezbjeđuje racionalno umanjenje šteta od poplava, poboljšanje uslova za planiranje  proizvodnje električne energije  i operativni rad objekata u sistemu HET-a.

Tehnička rješenja koja obezbeđuju povećanje proticaja, prioriteti i faznost investicionih mera su predloženi u uslovima značajnih prostornih ograničenja, sa ciljem da planirani objekti ne remete vezu urbane matrice Trebinja sa vodnom akvatorijom. Rješenja zadržavaju i bolje uklapaju neke sportsko-rekrativne sadržaje u priobalju, a donekle i ublažavaju veoma nepovoljan vizuelni doživljaj dolinske zone, koji je nastao zbog uzurpacije javnog vodnog dobra.

Stepen zaštite. Detaljnom razradom projektnih rješenja na nivou Glavnog projekta i nakon provedenih dodatnih hidrauličkih analiza uređenog stanja korita rijeke Trebišnjice, uvažavajući stanje na terenu, realne mogućnosti i tehno-ekonomsku opravdanost,  usvojen je slijedeći stepen zaštite, tj. visinskog položaja krune projektovanog nasipa na lijevoj obali rijeke Trebišnjice i parapetnog zida duž Pridvoračkog kraka u zoni usporenih voda rijeke Trebišnjice:

  • na dijelu projektovanog nasipa nivo krune iznosi: Z1/100+50cm i
  • na dijelu projektovanog parapetnog zida nivo krune iznosi: Z1/100.
Slika 1. Vrijednosti mjerodavnih računskih velikih voda rijeke Trebišnjice na projektnom području

 

Tehničko uporište za usvajanje ovakvog stepena zaštite se, pored kriterijuma stabilnosti projektovanja nasipa i parapetnih zidova, nalazi i u kompromisu između urbanog planiranja i zaštite od poplava, Slika 2.

Slika 2. Primjer visinskog zoniranja zaštitnih objekata i urbanog planiranja u branjenom zaobalju

 

Matematički hidraulički model na širem projektnom području obuhvatio je potez toka Trebišnjice od brane Gorica pa nizvodno na dužini od  cca. 11 km, uključujući pripadajući Pridvorački i Ćatovića krak, te doticaje iz Glavnog obodnog kanala iz Mokrog/Petrovog polja i međudotoka slivnih voda iz gradskog i prigradskog područja. Na potezu vodnog toka Trebišnjice jasno se prema uticajima režima velikih voda, ali i potencijalnih razmatranja uređenja riječnog korita radi povećanja propusne moći uočavaju tri karakteristične i na nivou Idejnog rješenja selektovane cjeline - dionice, Slika 3.

Slika 3. Prikaz prostornog rasporeda razmatranih dionica uređenja korita rijeke Trebišnjice

 

Hidrauličko modeliranje. Dobijeni rezultati matematičkog modeliranja i razvijenog matematičkog hidrauličkog modela mogu se sažeti u ključna zapažanja, na osnovu kojih su predviđene ciljane mjere koje će imati uticaja na umanjenje poplavnog rizika na razmatranom području.

Rezultati hidrauličkih analiza velikih voda se u najvećoj mjeri slažu sa prethodno dobijenim rezultatima analiza urađenih 2013. godine i sa rezultatima dobijenim na nivou Idejnih hidrauličkih proračuna ovog projekta.

Za mjerodavne velike vode definisanih povratnih perioda T20, T100 i T500, u postojećem stanju, dobijeni su rezultati hidrauličkih analiza prikazani na Slici 4.

Slika 4. Mapa dubina plavljenja za različite računske vjerovatnoće pojave poplave – postojeće stanje

 

Hidrauličkim analizama uređenog stanja, urađenim u okviru Glavnog projekta, definisana mapa plavljenja i dubina je u skladu sa pozicijama linijskih objekata zaštite od poplava (u matematički model unešene su zone proticajnih profila dozvoljenog tečenja, nakon ograničenja plavljenja široke riječne doline nasipima i parapetnim zidovima), te projektovanjem gumenih brana i redukcija postojeće kaskade u široj zoni naselja „Rupe“ Slika 5.

Slika 5. Mapa dubina plavljenja projektnog područja – uređeno stanje za velike računske vode povratnog perioda T100

 

U Tabeli 1 – Tabela 3 dati su  očekivani hidraulički efekti planiranih mjera umanjenja poplavnog rizika koji su definisani u fazi razrade Idejnog rješenja, a koji su u manjem obimu modifikovani nakon detaljnih hidrauličkih analiza u fazi Glavnog projekta.

Tabela 1. Očekivani hidraulički efekti provedenih investicionih mjera – Dionica 1 : od mosta u Dražin Dolu pa uzvodno do ušća Pridvoračkog kraka

 

Tabela 2. Očekivani hidraulički efekti provedenih investicionih mjera – Dionica 2.1., ušće Pridvoračkog kraka – kaskada br.5 u Bregovima, L= 1,6 km

 

Tabela 3. Očekivani hidraulički efekti provedenih investicionih mjera – Dionica 2.2. i Dionica 3, od Kamenog mosta pa uzvodno do Željezničkog mosta

 

Višekriterijumsko rangiranje investicionih mjera. Na bazi urađenih mapa opasnosti i socio-ekonomskih kategorija u potencijalnom plavnom poručju i na bazi prethodno odrađenih mapa rizika od poplava, procjenjena potencijalna šteta koja je bila jedan od ključnih pokazatelja prilikom višekriterijumske analize, tako što je poplavni rizik prostorno definisan i usklađen sa predviđenim investicionim mjerama, Slika 6 i 7.

Slika 6. Mapa rizika od poplava na području užeg gradskog jezgra Trebinja

 

Slika 7. Podjela plavnih površina po investicionim mjerama

 

Svi kriterijumi za donošenje odluka o vrednovanju investicionih mjera su selektovani kao:

Objektivni:

  • Vrijednost investicionih ulaganja investicione mjere (KM),
  • Efekat povećanja popusne moći korita rijeke Trebišnjice (∆Q i ∆h) za određenu investicionu mjeru,
  • Efekti umanjenja rizika od poplava/procjena izbjegnutih šteta od plavljenja (KM), za određenu investicionu mjeru,

Nekvalitativni/kvalitativni:

  • Uklapanje investicione mjere u faznu izgradnju i razvojne planove Grada Trebinja,
  • Uticaji investicione mjere na životnu sredinu, i
  • Povoljnosti i ograničenja – riješeni imovinsko-pravni odnosi na provođenju realizacije investicione mjere.

TEHNIČKA RJEŠENJA  - INVESTICIONE  MJERE NA UMANJENJU RIZIKA OD POPLAVA

Iako se povećanje propusne moći Trebišnjice odnosi na urbani dio grada, hidrauličke analize i planiranje investicionih mjera se planira na šire područje, jer su evidentne potrebe za parcijalnim i faznim rješevanjem umanjenja rizika od poplava na području Grada Trebinja.

Projektovan je značajan broj različitih investicionih zahvata (tehničkih rješenja) u glavnom koritu i riječnoj dolini

Na Dionici 1, prema tehničkom konceptu ostvaruju se dva ključna cilja :

  • Povećanje proticajnog kapaciteta Trebišnjice – proširenjem ograničene riječne doline od mosta u Dražin Dolu do ušća Pridvoračkog kraka, i
  • Formiranje zaštićenog područja na lijevoj obali Trebišnjice koga ograničavaju, dva objekta :
  • parapetni zidovi na Pridvoračkom kraku - zaštita od velikih voda iz Pridvoračkog kraka na potezu usporenih voda Trebišnjice,
  • zaštitni nasip na lijevoj obali Trebišnjice,

Uvažavajući konceptualne postavke, investicione mjere na Dionici 2.1. dijele  se u tri osnovne grupe:

  • Profilisanje glavnog korita i redukcija kaskada 6, 7 i 8 sa formiranjem mobilnih kaskada 8 i 6, sa pratećim radovima u glavnom koritu, Slika 8.
Slika 8. Osnova i poprečni normalni presjek planirane mobilne kaskade, sa gumenom branom iz dva segmenta

 

  • Proširenje i stabilizacija glavnog korita na od kaskade 7 do kaskade 6, uključujući proširenje i stabilizaciju na lokalitetu ribnjaka “Butreks” , i
  • Izgradnja paralelnih zaštitnih objekata uz glavno korito, planiranje i uređenje široke riječne doline sa pratećim radovima, Slika 9.
Slika 9. Primjer jednog od tipskih poprečnih profila izgradnje zaštite od poplava primjenjenog na projektnom potezu uređenja Trebišnjice – mobilni paneli

 

Na Dionici 2.2., prema tehničkom konceptu ostvaruju se dva ključna cilja :

  • Stabilizacija i planiranje obala minor korita od kaskade u Bregovima do mosta Ive Andrića,
  • Profilisanje glavnog korita i stabilizacija desne obale - konkavne krivine nizvodno od kaskade br.4,
  • Povećanje proticajnog kapaciteta Trebišnjice – povećanjem proticajnog profila glavnog korita

Na Dionici 3, potez od Perovića mosta do Starog željezničkog mosta, evidentno je da su ključna plavljenja na desnoj obali.

Shodno tome, prema tehničkom konceptu ostvaruju se dva ključna cilja :

  • Formiranje zaštićenog područja na desnoj obali Trebišnjice od Perovića mosta do Starog željezničkog mosta koga ograničavaju, dva objekta :
  • parapetni zidovi nizvodno od ušća gravitirajućeg vodotoka iz Goričkog polja prema Perovića mostu, Slika 10.
Slika 10. Projektovani sistemi zaštite od velikih voda uzvodno od Perovića mosta – parapetni zidovi

 

  • zaštitni nasip uzvodno od ušća gravitirajućeg vodotoka iz Goričkog polja do Starog željezničkog mosta, Slika 11.
Slika 11. Dispozicioni prikaz projektovanog nasipa na desnoj obali rijeke Trebišnjice nizvodnood željezničkog mosta

 

Hidroeleketrane na Trebišnjici su izradom ovog dokumenta u skladu sa vodopravnim aktom otpočele proces stvaranja preduslova za povećanje propusnog kapaciteta Trebišnjice, koji je nužan i neophodan Trebinju. Dalje odlaganje rešavanja ovog problema može imati dalekosežne negativne posledice po HET i lokalnu zajednicu. Da bi se postavljeni cilj ostvario u realizaciji ovog projekta u punoj meri pored HET-a treba da se uključe JU Vode Srpske, lokalna zajednica i inspekcijski organi, a institucije na nivou Republike Srpske treba da vrše odgovarajuću koordinaciju implementacije ovog projekta jer se radi o projektu državnog i strateškog interesa.