IDEJNO RJEŠENJE I GLAVNI PROJEKAT ZAŠTITE OD POPLAVA RIJEKE DRINE U BiH. ZAŠTITA OD POPLAVA PODRUČJA GRADA BIJELJINE OD VELIKIH VODA RIJEKE DRINE

 

U oktobru 2016. godine Zavod za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina je završio sa izradom i predajom finalnih i revidovanih verzije svih dijelova projektne dokumentacije ugovorene Ugovorom broj BA-DFPP-IDA 5444-QCBS-BL-CS-15-001.

Objekat nasipa na lijevoj obali rijeke Drine, ide od Balatuna, gdje se nadovezuje na desni nasip Glavnog obodnog kanala „Selište“, pa uzvodno do naselja Glavičice, na dužini od cca 33,65 km. Trasa nasipa je položena unutar područja Republike Spske, van granica Republike Srbije, kako je bilo traženo ugovorom i od strane Klijenata i Svjetske banke.

Trasa odbrambenog nasipa vođena je slobodnim prostorom, koridorom gdje nema izgrađenih stambenih ni privrednih objekata, te neće biti potrebe za pomjeranjem i izmještanjem stanovništva, osim rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kod eksproprijacije zemljišta. Za izgradnju odbrambenog nasipa i izgradnju šljunkovitog puta duž trase nasipa, te za obezbjeđenje površina pozajmišta materijala, procjenjena je eksproprijacija zemljišta ukupne površine od 252 ha.

Budući da odbrambeni nasip ima veoma veliku dužinu (33,65 km), izgradnja nasipa, predviđena je po fazama. Prva faza obuhvata dionicu nasipa od spoja sa desnim nasipom Glavnog obodnog kanala „Selište“, pa uzvodno do magistralnog puta „Bijeljina-Badovinci“, na dužini od 9,62 km. Druga faza obuhvata dionicu nasipa od magistralnog puta „Bijeljina-Badovinci“, pa uzvodno do ušća rijeke Janje, na dužini od 16,13 km. Sem izrade drinskog nasipa u drugoj fazi projekta je predviđena regulacija rijeke Janje od ušća pa uzvodno u dužini oc cca 1,80 km.Treća faza obuhvata dionicu nasipa od ušća rijeke Janje, pa uzvodno do naselja Glavičice, na dužini od 7,90 km.

Na području Semberije i Bijeljine, treba zadržati koncept zaštite u okviru kaseta (poldera) u skladu sa Studijom „Regulacija i uređenje rijeke Save u Jugoslaviji”. Taj isti koncept je realizovan u priobalju cijelog toka rijeke Save od Beograda do Jasenovca. Do sada je građen i dograđivan sistem za zaštitu od poplava za rang pojave velikih voda jednom u 100 godina (talas vjerovatnoće javljanja 1%).

Smatra se da taj stepen zaštite priobalja rijeka Save od povodanja vjerovatnoće 1% treba zadržati i u ovom projektu, jer je donji tok rijeke Drine integralni vodoprivredni dio sliva rijeke Save i sa njim predstavlja jedinstvenu hidrauličku zaštitnu cjelinu. Na području pod uticajem voda rijeke Save, priobalje se štiti od stogodišnjih velikih voda rijeke Save sa nadvišenjem zaštitnih objekata (freeboard) u visini od 1,20 m.

Predloženo je da se zaštita područja donjeg toka rijeke Drine od velikih voda rijeke Save i rijeke Drine vrši u odnosu na prirodno stanje, ne uzimajući u obzir uzvodno izgrađene akumulacije i hidroelektrane. To je opravdana odluka, jer akumulacije mogu imati pozitivnu ulogu na ublažavanje talasa samo ako se njima upravlja po optimizacionim modelima, ali bi se mogli izazvati i nepovoljniji talasi od prirodnih, ukoliko bi se nastavilo sa dosadašnjom praksom da se ustave na branama otvaraju samo na bazi 'iskustva' dispečera, bez primjene bilo kakvih upravljačkih optimizacionih modela koji bi obezbjedili da se zaista i ostvari ublažavanje povodanja odgovarajućim manevrom ustava.

Kod izrade Idejnog rješenja i Glavnog projekta za zaštitu od poplava područja Grada Bijeljine od  velikih voda rijeke Drine, usvojen je slijedeći stepen zaštite:

  • Na području toka rijeke Drine, koji se nalazi pod uticajem voda rijeke Save, priobalje se štiti od stogodišnjih velikih voda rijeke Save sa nadvišenjem zaštitnih objekata (freeboard) u visini od 1,20 m.
  • Dio priobalja rijeke Drine od ušća Obodnog kanala „Selište“, pa uzvodno do ušća rijeke Brezovice, područje se također štiti od stogodišnjih velikih voda rijeke Drine sa nadvišenjem zaštitnog nasipa (freeboard) u visini od 1,00 m.
  • Dio priobalja rijeke Drine od ušća rijeke Brezovice, pa uzvodno do naselja Glavičice, gdje nema urbanističkih sadržaja ni individualnih stambenih objekata, gdje se zaštitnim objektima isključivo štiti poljoprivredno zemljište, priobalje se štiti od dvadesetogodišnjih velikih voda rijeke Drine sa nadvišenjem zaštitnih objekata (freeboard) u visini od 0,60 m.