RAZVOJ IRIGACIONIH SISTEMA NA PODRUČJU VOĆNJAKA U POTKOZARJU, OPŠTINA GRADIŠKA - GLAVNI PROJEKAT

 

  • Projektni zadatak je obuhvatio izradu Idejnog rješenja navodnjavanja voćnjaka u Potkozarju i Glavni Projekat za izabrana dva podsistema zajedno sa transportnim cjevovodom dužine 30 km. Inicijalni obuhvat navodnjavanja iznosi 1.500 ha je proširen na 6.000 ha perspektivnih površina na kojima je moguće intenzivno bavljenje voćarstvom i povrtlarskim kulturama;
  • Projekat se radi iz kreditnih sredstava Svjetske banke i prema uslovima Svjetske banke. Planira se i izvođenje Glavnog Projekta sa rokom završetka novembar 2019.godina;
  • Koncept obezbjeđenja izvora vode preko akumulacija i brana u gornjim tokovima vodotoka Vrbaška, Bukovica, Lubina kao osnovnim izvorima vodosnabdijevanja te akumulacijama na vodotocima Jablanica i Borkovići. Idejnim rješenjem razrađeno  8 pregradnih profila (projektnim zadatkom zahtijevano 6);
  • Na osnovu geodetskih podloga – dispozicija, podužni i poprečni presjek, te hidroloških podloga preliminarno su razmatrani tipovi i konstrukcije  brana, KNU-kote normalnog uspora – zapremine akumulacije i evakuacije velikih voda;
  • Geološka struktura terena povoljna za izgradnju brana, sa materijalima  koji se mogu koristiti za tijela nasutih brana;
  • Zbog izuzetno visokih vrijednosti  10.000 velikih voda i MPF (maximum probable flood) na koje se vrši provjera prelivnih organa kod nasutih brana na Bukovici i Vrbaškoj značajan je uspor na velike vode u akumulaciji od 3-5 m;
  • Hidrološke analize su pokazale da se radi o tokovima (strmi padovi i značajni koeficijenti oticanja) sa velikim vrijednostima hidrograma hiljadugodišnjih i desetohiljadugodišnjih voda na koje se dimenzionišu prelivni organi betonskih i nasutih brana;
  • Izvršene su detaljne analize, navedenih parametara, analizirane moguće konstrukcije brana i visine koje obezbjeđuju dovoljne količine vode za navodnjavanje;
  • Predloženo da se na nekim profilima izgrade brane većih visina, kako bi se ostvario efekat ublaženja poplavnih talasa (r. Vrbaška) i ostale u II Fazi izgradnje, od Ministarstva je dobijena instrukcija da se uradi optimalno tehničko rješenje;
  • Izabrani tipovi i konstrukcije brana za I i II Fazu razvoja sistema navodnjavanja, obezbjeđenje vode za razvoj navodnjavanja na površini do 6.000 ha;
  • Proračunom je dobijeno da se u sušnim godinama, vjerovatnoće pojave jednom u 5 godina, može očekivati specifična potrošnja  od 3,15 mm/dan, što odgovara prosječnoj dnevnoj specifičnoj potrošnji u mjerodavnom periodu – hidromodulu sistema od qs=0,37 [l/(s ha)];
  • Kompleksnost projekta nalaže izgradnju u fazama. Predviđene su dvije faze, I faza je podijeljena u 3 etape čijim završetkom se omogućava navodnjavanje 2.500 ha. Završetkom II faze omogućuje se navodnjavanje svih 6.000 ha;
  • Snabdijevanje sistema je većinom gravitacionog tipa, dok se za više kote planira izgradnja pumpneih stanica i rezervoara, ukupno 3 pumpne stanice sa tri rezervoara;
  • Za potpuno iskorišćenje vodnih tokova planirane su brane sa nadvišenjem u kasnijim fazama izgradnje;
  • U Idejnom Rješenju na nekim profilima predložene za dalju razradu  nasute brane od 15 m (Bukovica i Lubina) sa faznom dogradnjom, a nakon toga da se gradi ključna brana u sistemu – betonska-gravitaciona, visine do 30 m (Vrbaška), koje će pored namjenskog imati i višenamjenski karakter (odbrana od poplava) i spojni cjevovodi;
  • Tehno-ekonomskom analizom i optimizacijom određeni su tipovi i konstrukcije brana na 8 profila (Bukovica, Lubina, Jablanica -nasute, Vrbaška betonska) i predložene su dvije niske brane za razradu u glavnom projektu, kako bi se mogle finansirati iz kredita WB;
  • Ekonomskim analizama dobijeni izuzetno povoljni ekonomski  pokazetelji za I i II fazu:  B/C, EIRR. Analizom osjetljivosti dobijeni pozitivni rezultati;
  • Glavni projekat raditi za profile Bukovica i Lubina i tranzitne cjevovode do tri prostorne cjeline, dužine do 30 km, po kreditu SB.

  • Nakon prihvatanja Idejnog projekta i dodatnih instrukcija Investitora, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odlučeno je da se Glavni projekat radi za branu Lubina sa kompletnom transportnom i glavnom distributivnom mrežom Podsistema P-3 – dolina rijeke Lubina.
  • Planiran je cjevovod ka Podsistemu 2 – dolina rijeke Vrbaška, čime se omogućava dodatno proširenje obuhvata sistema za navodnjavanje.
  • U okviru Glavnog Projekta rade se sljedeći objekti sistema:
  • Brana i akumulacija "Lubina" sa pratećim objektima i pristupnim putem,
  • Komandna zgrada brane "Lubina",
  • Uređenje rijeke Lubina nizvodno od brane,
  • Zaštitne mjere u gornjem toku rijeke Lubina za sprečavanje unosa nanosa u akumulaciju,
  • Transportno – distributivni sistem, ukupne dužine 43,3 km (14,2 km transportnih cjevovoda i 29,1 km distributivne mreže),
  • Pumpna stanica PS "Borkovići" kapaciteta Q=180 l/s, ukupne visine dizanja Hp=85 m,
  • Rezervoar "Borkovići", zapremine V=350 m3,
  • Ostali objekti neophodni za pravilno funcionisanje, upravljanje i održavanje sistema (okna, zatvarači, propusti, prolazi, ispusti…).
  • Brana Lubina je nasuta brana sa glinenim jezgrom i kamenim potpornim tijelom.
  • Geodetska visina brane Lubina iznosi 15 m.
  • Prateći objekti brane:
  • Vodozahvat sa kulom, cjevovodi temeljnog ispusta i navodnjavanja,
  • Zatvaračnica sa slapištem, Tompsonov preliv,
  • Slobodni preliv, sa sabirnim kanalom, prelaznom dionicom, brzotokom i ski skokom,
  • Komandni objekat i pristupni put do krune brane
  • Ukupna korisna zapremina akumulacije Lubina iznosi 500.000 m3 sa usvojenom kotom normalnog uspora, KNU=230 m.n.m., te kotom maksimalnog uspora KMU=232 m.n.m. i kotom minimalnog radnog nivoa (KMIN = 222 mnm).
  • Planiranom branom i akumulacijom Lubina omogućava se navodnjavanje 300 ha, pri čemu se postiže obezbeđenost od oko 92%.
  • Na području Podsistema P-3 trenutno postoji 260 ha registrovanih površina za navodnjavanje sa velikim izgledima za povećanjem površina. Na većini površina se nalazi instaliran sistem navodnjavanja kap po kap, ali uslijed ograničenog pristupa vodi u sušnom periodu nema potpunog efekta.
  • Ukupan iznos investicije za izgradnju podsistema P-3 je 17,077 mil. KM tj. 19,98 mil. KM sa PDV-om.